MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

OPASNE REČI VREBAJU NA INTERNETU




U nepreglednoj džungli pojmova svakog dana iskrsavaju novi nazivi, što unosi dodatnu zebnju među korisnicima

Internet je postao nepregledna džungla nerazumljivih reči: svakog dana iskrsavaju novi stručni nazivi koje valja rastumačiti, a to unosi dodatnu zebnju među korisnicima. Šta će ih, naime, zadesiti ukoliko nisu valjano protumačili značenje?
 

Za početak opisujemo vam nekoliko pojmova, od kojih pojedine – pretpostavljamo – znate, ali nije zgoreg da ih podrobnije opišemo. Kao što ćete primetiti, uglavnom se tiču računarske bezbednosti.


Browser (pretraživač)
– program koji omogućava korisniku da pretražuje sadržaje na Internetu posredstvom grafičkog međusklopa (interface). Najčešće se koriste Internet Explorer i Firefox.


E-mail – elektronska pošta.
Najčešći način komunikacije na Internetu kod kojeg se elektronska poruka šalje na udaljeno mesto i drugi je korisnik prima preko jedinstvene, vlastite e-mail adrese. Osim teksta e-mail-om je moguće razmenjivati slike, videomaterijal i dokumenta. Svako može svakom slati elektronsku poštu bez prethodne dozvole primaoca, što znači da i vašem detetu bilo ko može poslati e-mail bilo kakvog sadržaja.


Firewall (vatreni zid)
– onemogućava odvijanje razmene između korisnikovog računara i ostalih računala prema unapred definisanim pravilima. Pomaže u zaštiti od mnogih zloćudnih napada, ali ne štiti od virusa.


Hacker –
osoba koja je izrazito vešta i svestrana u korišćenju računara, potanko poznaje sisteme zaštite i zna kako da ih zaobiđe. Svoja znanja može koristiti tako da pomaže drugim ljudima ili, pak, da krade od njih i zloupotrebljava stečene informacije.


Spam –
neželjena elektronska pošta. S obzirom da je više od 80 odsto ovakvih poruka na neki način povezano sa seksom (reklamiranje seksualnih usluga, pomagala, veb-stranica i sličnog), važno je maksimalno zaštititi decu.


Hoax – poruka
(najčešće se šalje e-mail-om) neistinitog sadržaja, poslata s ciljem da se zastraši i dezinformiše primalac i neretko da se prevari. Poruka često poziva primaoca da je prosledi svim svojim poznanicima. Hoax sam po sebi nije opasan poput virusa ili crva, ali veštom manipulacijom korisnika koji su manje vični radu na računaru može doći do toga da korisnik sam ošteti svoju mašinu.


Virus –
zlonamerni i zloćudni računarski program koji se zakači za program ili datoteku, tako da slobodno putuje od računara do računara i prenosi zarazu. Virusi mogu ošteti softver, hardver i datoteke, a napisani au tako da se sami umnožavaju i šire.


Crv–
poput virusa, sam se kopira s jednog računara na drugo. Rapidno se širi upotrebom e-maila i svih ostalih oblika računalne komunikacije. Svojim razmnožavanjem i automatskim slanjem zagušuje mrežu i stvara ozbiljne probleme u radu mreže i svih računala spojenih na nju.


Trojanski konj ili trojanac –
računarski program prikriven u naizgled korisnom alatu, programu ili igri, a zapravo je zlonameran kôd koji nanosi štetu vašem računaru i omogućava drugim osobama da pristupaju svim vašim datotekama. Trojanski konji se neretko sami šire poput crva i virusa.


Spyware –
program (softver) koji bez vašeg znanja nadgleda vaše računar i poverljive podatke šalje svojem tvorcu. Najčešće se kradu brojevi kreditnih kartica, lozinke za pristup osetljivom sadržaju, poput online bankarskih aplikacija, i slično.


Adware –
uznemirujući program (softver) koji na vašem računaru nekontrolisano prikazuje reklame i prikuplja informacije o vama s ciljem da prikazuje što relevantnije oglase. Često funkcioniše zajedno sa spyware-om.


Dialer –
program koji bez vašeg znanja koristi modem ugrađen u računar i telefonsku liniju da bi se spajao s veoma skupim, najčešće inostranim brojevima telefona, i naneo ozbiljnu finansijsku štetu.


Phishing –
tehnika internetske prevare koju kriminalci koriste da bi korisnike nagnali na odavanje poverljivih privatnih podataka, poput lozinki i brojeva kreditnih kartica. Vrlo slična hoax-u.


Cyberbullying –
zajednički naziv za ma kakvo uznemiravanje korisnika na Internetu koje može uključivati i ucenjivanje montiranim i/ili stvarnim fotografijama i videomaterijalom. Deca su posebno ranjiva na ovakvu vrstu uznemiravanja, jer se ono nadovezuje na klasičan bullying koji postoji u školama.


Keylogger –
program koji beleži šta korisnik otkucava na tastaturi. Prikupljene činjenice, koje mogu biti i vaše lozinke i brojevi kreditnih kartica, šalje svojem tvorcu s ciljem da nanese materijalnu štetu.


Spoofing –
prikrivanje i krivotvorenje podataka u vezi sa pošiljaocem elektronske pošte s ciljem da zavara primaoca. Tako se korisnik može prevariti da nepoznatoj osobi pošalje vlastite ili kompanijske osetljive činjenice.


Stefan Vukašin
16/06/2009

 
Izvor: 

Pročitano: 3324 puta