MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

EPISKOP KONSTANTIN GENERALNI SEKRETAR EPISKOPSKE KONFERENCIJE ŠVAJCARSKE



  NJ.P. Episkop Konstantin
 
«Episkopske konferencije pokazuju jedinstvo Pravoslavlja»
Episkop Konstantin Generalni sekretar Episkopske konferencije Švajcarske


Povodom osnivanja pravoslavnih episkopskih konferencija u Švajcarskoj i Nemačkoj Njegovo Preosveštenstvo Episkop srednjoevropski G. Konstantin dao je ekskluzivni intervju našoj Informativnoj službi. U intervjuu sa odgovornim urednikom eparhijske Informativne službe, Tihomirom Popovićem, Preosvećeni Vladika, koji od ove godine obavlja i dužnost Generalnog sekretara Episkopske konferencije Švajcarske, objašnjava kako eklisiološku pozadinu tako i praktičnu ulogu i način funkcionisanja ovih konferencija koje obuhvataju sve kanonske episkope pravoslavnih pomesnih crkava u Nemačkoj i Švajcarskoj.

Odluka o osnivanju Episkopskih konferencija u pravoslavnoj dijaspori potekla je sa četvrte Predsaborske Svepravoslavne Konferencije održane prošle godine u centru Vaseljenske patrijaršije u švajcarskom mestu Šambezi. Episkopska konferencija Nemačke osnovana je u 27. februara u Nirnbergu, a njen pandan u Švajcarskoj 4. marta u Šamberziju.

Vaše Preosveštenstvo, početkom ove godine u Švajcarskoj i Nemačkoj osnovane su, u skladu sa odlukama Konferencije u Šambeziju, pravoslavne Episkopske konferencije. Možete li da nam nešto kažete o pozadini i ciljevima ovih odluka?

Episkop Konstantin: Sve pomesne autokefalne pravoslavne crkve dužne su da propovedaju veru u Hrista i da ispunjavaju dug pastirske brige o svojim vernicima u zemljama koje se nalaze van granica drugih autokefalnih crkava. Radi toga Pravoslavne pomesne crkve čuvaju ustaljeni poredak upravljanja svojim parohijama i eparhijama u rasejanju (dijaspori) i nastavljaju da upućuju episkope i klirike na misionarsku i pastirsku službu. U cilju poboljšanja saradnje Pravoslavnih pomesnih crkava i pastirske, misionarske, obrazovne i društvene delatnosti u dijaspori, korisno je održavanje regionalnih episkopskih konferencija, koje imaju savetodavni karakter.

Kako će ubuduće izgledati saradnja sa ostalim pomesnim pravoslavnim crkvama u Nemačkoj i Švajcarskoj? Šta će se promeniti, a šta ne?

Episkop Konstantin: Pitanja koja su od opšteg interesa, kao što su organizovanje predavanja pravoslavne veronauke u redovnim školama zemlje boravka, pitanje masovnog informisanja, kontakti sa drugim crkvama i konfesijama, odnosi sa društvenim i državnim strukturama, mogu da se prenesu na Episkopsku konferenciju, s tim što svaki episkop odgovara svojoj Pomesnoj crkvi za pastirski rad, za razvoj odnosa sa državnim organima, sa građanskim društvom, sa religioznim organizacijama, kao i sa medijima u vezi sa pitanjima koja se tiču života njegove pastve i zastupanja stavova njegove sopstvene Crkve.

Koje su perspektive za život pravoslavnih u Švajcarskoj i Nemačkoj nakon osnivanja episkopskih Konferencija?

Episkop Konstantin: Cilj Episkopskih konferencija je pokazivanje jedinstva Pravoslavne crkve u dijaspori, razvijanje zajedništva među crkvama u svim oblastima pastirskog služenja, posebno po pitanjima duhovnog staranja za bolesnike, zatvorenike i podržavanje liturgijskog blagodatnog života u celini. U nadležnosti episkopskih konferencija je i izučavanje i određivanje kanonskog statusa crkvenih opština koje nemaju jasan odnos prema pravoslavnim pomesnim crkvama (primera radi: kanonski status crkvene opštine svete Trojice u Cirihu) i slično.

Hijerarhiju u okviru Episkopskih konferencija, po odlukama iz Šambezija, određuje poredak Diptiha, iako neke od pomesnih crkava koje su na vrhu ovog istorijskog hijerarhijskog poretka Pravoslavlja nisu po broju vernika toliko prisutne na teritoriji pomenutih zemalja kao neke druge. Da li mislite da bi ovo mogao da bude problem za saradnju?

Episkop Konstantin: Sve odluke Episkopskih konferencija donosese se konsenzusom. Episkopske konferencije nemaju administrativna i kanonska ovlašćenja i ne ograničavaju prava eparhijskih arhijereja u dijaspori.

Kada i kako bi trebalo da se reši pitanje saradnje Pravoslavnih na nivou Episkopata u skladu sa odlukama iz Šambezija u Austriji?

Episkop Konstantin: Očekujemo da će to da bude uskoro. U toku prošle i pretprošle godine bilo je nekoliko sastanaka po pitanjima koja su nam zajednička: pitanje veronauke u redovnim školama, pitanje pastirske brige za bolesnike i zatvorenike i slično.

Na koji način i na kom nivou je SPC zastupljena u novim strukturama episkopskih konferencija na teritoriji Eparhije srednjoevropske?

Episkop Konstantin: U Pravoslavnoj Episkopskoj konferenciji u Nemačkoj, srpskoj crkvi je pripalo mesto blagajnika. Ovu dužnost će vršiti sveštenik i diplomirani teolog Radomir Kolundžić, paroh u Berlinu. U Švajcarskoj, srpskoj crkvi je pripalo mesto generalnog sekretara Pravoslavne episkopske konferencije. Ovu dužnost će vršiti nadležni Eparhijski arhijerej uz pomoć protojereja diplomiranog teologa Ljubomira Kotarčića, paroha u St. Galenu.

Intervju sa Njegovim Preosveštenstvom Episkopom srednjoevropskim gospodinom Konstantinom vodio je odgovorni urednik Informativne službe, Tihomir Popović, potpredsednik Eparhijskog saveta i Eparhijskog upravnog odbora Eparhije srednjoevropske.


Četrdeset novih parohija za 18 godina: Kratka biografija Episkopa Konstantina

Episkop srednjoevropski Konstantin (u svetu Krsta Đokić) rodio se u Gornjem Crnjelovu u Semberiji 26. septembra 1946. godine. Srpsku pravoslavnu Bogosloviju Sv. Arsenija Sremca u Sremskim Karlovcima završio je u prvoj posleratnoj generaciji 1967. godine. Zamonašio se 28. marta 1970. godine, a Bogoslovski fakultet završio je 1974. godine u Beogradu. Radio je kao službenik i sekretar Eparhije zvorničko-tuzlanske od 1. marta 1970 do 30. avgusta 1979, a jednu godinu proveo je u Americi na učenju jezika i daljem naučnom usavršavanju. Od 1978. do 1982. bio je predavač u Bogosloviji Sv. Tri Jerarha u manastiru Krka. Od 1982. do izbora za episkopa srednjoevropskog 1991. godine bio je profesor i glavni vaspitač u bogosloviji Sv. Arsenija Sremca u Sremskim Karlovcima.

Posvećujući posebnu pažnju unutrašnjoj misiji odnosno boljem organizovanju crkvenog života, Episkop preko eparhijskih organa osniva veliki broj novih Crkvenih opština i parohija, postavlja nove mlade sveštenike kako bi svaki verujući čovek u svojoj blizini imao mogućnost da posećuje redovno sveta bogosluženja. Tako je u poslednjih osamnaest godina osnovano oko 40 novih crkvenih opština u gradovima Nemačke, Austrije, Švajcarske i Lihtenštajna, a mnogi stariji crkveni centri dobili su nove parohije tako da sada u mnogim velikim gradovima na teritoriji Eparhije srednjoevropske delaju dva ili više sveštenika.

Graditeljstvo i obezbeđivanje trajnih rešenja bogoslužbenog prostora dobija veliki zamah u poslednjih 18 godina. Upornošću i stalnim ukazivanjem na neophodnost kupovine crkvenih centara Njegovo Preosvešenstvo Episkop G. Konstantin probudio je kod blagočestivog naroda želju da se i na ovim prostorima pokaže kao narod Svetoga Save koji za sobom uvek ostavlja bogomolje kao tragove svoga postojanja. U toku rata u našoj Otadžbini veliku brigu oko skupljanja i slanja pomoći preuzela je i Eparhija srednjoevropska. Jedna od najvećih akcija koja se još uvek sprovodi jeste briga o deci ratnoj siročadi. U svrhu organizovanijeg rada na ovom polju osnovana je i eparhijska čovekoljubna Komisija «Dijakonija» koja je pomogla da se posledice razaranja i stradanja u Otadžbini lakše podnesu. Narodne kuhinje u Kragujevcu, Kuršumliji, Beogradu, kao i velika pomoć izbeglicama bile su samo jedan deo aktivnosti koja je ova komisija, zajedno sa nemačkim i drugim partnerima, ostvarila u to doba.

Brinući se o svemu ovome Episkop nije zapostavljao ni brigu o svešteničkom podmlatku. Tako je na novoosnovani Pravoslavni bogoslovski fakultet u Minhenu poslao veliki broj kandidata, a mnogi studiraju i na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu i u Foči. Istovremeno veliki trud i brigu posvetio je nastavi pravoslavne veronauke, koja se u pojedinim delovima Eparhije – u Austriji i nekim nemačkim saveznim državama – predaje i u državnim školama.

Neposredno posle svoga dolaska u Eparhiju episkop G. Konstantin obnavlja izlaženje eparhijskog lista «Crkva» koji izlazi četiri puta godišnje u tiražu od 12.000 primeraka, a koji služi za misijske potrebe Eparhije. I izdavačka delatnost Eparhije cveta u poslednjih 18 godina. Za vreme Episkopa Konstantina osnovan je Fond za misiju Eparhije srednjoevropske, iz koga se materijalno pomažu novoosnovane crkvene opštine, gradnja novih hramova i izdavačka delatnost.

Takođe je ustanovljen i «Fond omladine» iz koga se materijalno pomažu aktivnosti mladih na eparhijskom nivou i obezbeđuju stipendije za studente i bogoslove.

Eparhija osim toga ima i veoma aktivnu Komisiju „Crkva i društvo“ koja pomaže rad Crkve u komunikaciji sa inoslavnima, kao i sa državnim i svetovnim institucijama i ostvaruje jedinstven međucrkveni i društveni dijalog.

Konačno, za vreme preosvećenog Vladike Konstantina osnovana je i eparhijska Informativna služba koja redovno informiše srpsku javnost o događanjima unutar Eparhije, a medijima i zainteresovanim čitaocima na nemačkom govornom području šalje vesti vezane ne samo za Eparhiju već i za celu Srpsku pravoslavnu crkvu. Tako mediji nemačkog govornog područja imaju priliku da se o životu Srpske pravoslavne crkve informišu sa samog izvora.

Od 2010. godine, Episkop Konstantin je Generalni sekretar Pravoslavne episkopske Konferencije Švajcarske.

10. mart 2010.

Informativna služba
Srpske pravoslavne eparhije srenjoevropske
Serbische Orthodoxe Diözese für Mitteleuropa
Obere Dorfstraße 12
D-31137 Hildesheim-Himmelsthür

SOKAKTUELL@aol.com

www.eparhija-srednjoevropska.org
www.sokaktuell.diozese.eu
 

Pročitano: 4261 puta