MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

PODJEDNAKO ZAVISNI OD PIĆA I FEJSBUKA



Ilustracija Novica Kocić

Svaki četvrti građanin Srbije se opija i svaki četvrti ne može da odeli neumornom druženju – ali preko Interneta

Svaki četvrti građanin Srbije je zavisnik od alkohola i od Fejsbuka, govore ukršteni rezultati dva istraživanja koji svedoče da naši sugrađani kao „saučesnike“ u bekstvu od stvarnosti najčešće biraju flašu i tastaturu. Istraživanje koje je uradio Institut za mentalno zdravlje u Beogradu govore da oko 40 odsto naših sugrađana redovno pije, a četvrtina njih uživa u piću na rizičan način, odnosno dovodi sebe u opasnost da razvije simptome zavisnosti od alkohola. Kako objašnjava dr Vladan Jugović, psihijatar i šef Dnevne bolnice za porodičnu terapiju alkoholizma koja pripada Klinici za bolesti zavisnosti Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, to u statističkom prevodu znači da nešto manje od polovine našeg stanovništva pije pet i više „standardnih“ alkoholnih pića dnevno.

„To je trend koji traje decenijama jer mi živimo u društvu koje ima povećanu toleranciju prema alkoholu i ponašanju alkoholičara, uz piće zalivamo i sreću i tugu, proslavljamo vesele događaje i saučestvujemo u bolu najbližih, ali ono što nas kao stručnjake zabrinjava jeste činjenica da se starosna granica prvog kontakta sa alkoholom spušta sve niže, tako da naši tinejdžeri prvi kontakt sa alkoholom imaju između 13 i 15 godine, a do prvog opijanja dolazi između 15. i 17. godine. Međutim, treba imati na umu da se u maloletnom dobu svako opijanje smatra rizičnim”, upozorava naš sagovornik i podseća na rezultate Evropske agencije za rekonstrukciju koji svedoče da se po broju šesnaestogodišnjaka koji piju Srbija nalazi na neslavno prvom mestu u Evropi.

Naš sagovornik ističe da psihijatri primećuju porast od nehemijskih zavisnosti, kao što je patološko kockanje i zavisnost od Interneta, a istraživanje koje je nedavno objavio internet portal adritalk.com pokazalo je da Srbija ima najveći broj Fejsbuk korisnika u regionu – svaki četvrti stanovnik naše zemlje ima otvoren profil na ovoj socijalnoj mreži, a broj novih korisnika uvećao se za 40 odsto u odnosu na decembar prošle godine. Istraživanje je pokazalo da u Srbiji Fejsbuk za nijansu više koriste muškarci, a čak 61 odsto ulogovanih je starosti između 18 i 34 godine. Zanimljivost izvedena iz ovog istraživanja glasi da se najveći broj novih korisnika nalazi u starosnoj grupi iznad 65 godina. Milan Radovanović iz defektološkog savetovanja „Entera“ koje se bavi lečenjem zavisnosti od Interneta ističe da je Fejsbuk doživeo pravi bum u drugoj polovini 2008. godine kada se u Srbiji naglo povećao broj novih korisnika ove socijalne mreže i ističe da je polovina zavisnika od Interneta zavisna od popularnog Fejsa, a druga polovina od kompjuterskih igrica.

„Vreme koje se provodi na Internetu ili na Fejsbuku samo po sebi nije dovoljno da bi se postavila dijagnoza zavisnosti. Uslov je da to vreme progresivno raste, da osoba ne može da se odupre želji da pogleda šta se dešava na Fejsu i da se oseća se nervozno kada u blizini nema tehnoloških uređaja koji joj pomažu da bude u vezi sa svojim ’frendsima’. O ozbiljnosti ove zavisnosti dovoljno govori podatak da su velike svetske kompanije zabranile zaposlenima da koriste Fejsbuk dok su na poslu jer ova vrsta socijalne razbibrige bitno smanjuje produktivnost zaposlenih, a kazne za nepoštovanje ove odluke kompanije često su veoma rigorozne“, ističe naš sagovornik.

Psihološka istraživanja govore da je za razvijanje zavisnosti od Fejsa potrebno oko godinu dana – ulazak na ovu socijalnu mrežu obično je praćen oduševljenjem zbog pronalaska prijatelja koji su se kao biseri rasuli po celom svetu, učlanjenjem u razne socijalne grupe i komunikacija sa poznanicima sa kojima se dugo nismo čuli ni videli. Ovu fazu zamenjuje svakodnevna komunikacija sa prijateljima sa kojima se inače redovno viđamo i „slušamo“, a ako osoba počne da menja statuse nekoliko puta na dan i komentariše sva dešavanja u životu svih svojih prijatelja na Fejsu psiholozi upozoravaju da je reč o razvijenoj zavisnosti od ove socijalne mreže.

„Način komunikacije među mladom generacijom se značajno promenio u poslednjoj deceniji, tako da tinejdžeri i mlade osobe u svakodnevnoj komunikaciji manje koriste jezik, a više mobilni telefon Fejsbuk. Internet jeste nastao kao uznapredovala forma komunikacije, ali se brzo izrodio u svoju suprotnost – on je postao sredstvo koje ukida komunikaciju”, zaključuje Milan Radovanović.

Katarina Đorđević
objavljeno: 08/08/2010

Izvor:  http://www.politika.rs/

Pročitano: 3683 puta