MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

PAPA NA TWITTERU I FACEBOOKU, MOLITVENICI NA IPHONEU



Vatikan internetu širom otvorio vrata

Otkako je Benedikt XVI. postao nasljednikom pape Ivana Pavla II., Vatikan je ostvario niz modernih internetskih projekata – od posebne internetske stranice Pope2.you.net, preko stranice Facebooka, do otvaranja vatikanskog YouTube kanala na kojem se mogu vidjeti na nekoliko jezika videoprilozi i vijesti iz Vatikana


Dragi prijatelji, upravo sam otvorio internetsku stranicu www.news.va. Neka je blagoslovljen Gospodin naš Isus Krist! Neka su s vama moje molitve i blagoslovi.

Nije riječ o ulomku iz nekog crkvenog dokumenta, debele katoličke knjige, apostolskog pisma ili papinske enciklike. Riječ je tweetu, odnosno kratkoj rečenici koja se objavljuje na svjetski popularnom Twitteru, a napisao ju je nedavno papa Benedikt XVI., koji je ujedno prvi poglavar Katoličke crkve koji je ušao i u svijet spomenute popularne društvene mreže. I dok iz vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj nemamo sličnih primjera, Vatikan već nekoliko godina pokazuje veliku zainteresiranost za internetske medije te snažno iskorištava on-line svijet kako bi, prije svega, proširio naviještanje Evanđelja i među publikom u virtualnom svijetu.

Nažalost, Crkva u Hrvatskoj u svijetu interneta debelo kaska za Vatikanom. Brojne internetske stranice u Hrvatskoj, osim one Informativne katoličke agencije, rijetko se ažuriraju, podaci koji su na njima često su neprofesionalno predstavljeni, a ponekad se teško može shvatiti o kojim je ciljevima riječ na pojedinom on-line projektu i čemu on služi


Činjenica je da je Katoličku crkvu svijetu medija općenito otvorio blaženi papa Ivan Pavao II. Čak štoviše on je prvi Papa koji je fotografiran kako koristi prijenosno računalo. Voditelj Ureda za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije Danijel Delonga rekao nam je kako je tijekom pontifikata pape Wojtyle Sveta Stolica dobila svoju internetsku stranicu Vatican.va te Servis za informiranje (VIS), da je Ivan Pavao II. prvi papa koji je poslao e-poruku, a da je Benedikt XVI. samo nastavio u tom smjeru.

»Dakako internet se sve brže mijenja, nudi nove mogućnosti i teško je čak i onima koji ga redovito koriste pratiti sve promjene. Dakako i Crkvi treba vremena da pronađe način kako koristiti određeni medij u službi Evanđelja. Pomaci koje je napravio Benedikt XVI. govore da se nove mogućnosti stalno preispituju i da se nastoji ići u korak s vremenom«, kaže Delonga.

Ipak, može se istaknuti kako se papa Benedikt XVI., koji osobno ipak ne koristi računalo, izvrsno snalazi u virtualnom svijetu. Naime, premda je poznat u javnosti po određenoj konzervativnosti, shvatio je da put i misija Katoličke crkve moraju biti vidljivi i u virtualnom, brzom svijetu informiranja i komuniciranja. Tako je, otkako je postao nasljednikom pape Ivana Pavla II., Vatikan ostvario niz modernih internetskih projekata – od posebne internetske stranice Pope2.you.net, preko stranice Facebooka, do otvaranja vatikanskog YouTube kanala na kojem se mogu vidjeti na nekoliko jezika videoprilozi i vijesti iz Vatikana. Osim toga, papa Benedikt XVI. već od početka pontifikata (2005.) u porukama za Svjetski dan sredstava društvene komunikacije progovara o internetu. Dakako, za njega internet ima i pozitivnih vrijednosti i pruža dobre izglede, ali i Benedikt XVI. upozorava na negativnosti.

»Papa o novim oblicima komunikacije govori u pozitivnom kontekstu, ali i upozorava na opasnosti zloporabe. Vrijednost svakog sredstva, pa tako i sredstava komunikacije, ovisi o načinu na koji se koristi. Papa svojim porukama definitivno poziva na korištenje novih medija, ali u kršćanskom duhu«, kaže naš sugovornik Delonga iz Riječke nadbiskupije. Dodaje da je Papa, primjerice, prije godinu dana pozvao svećenike da što aktivnije i intenzivnije koriste internet, dok se u ovogodišnjoj poruci obratio vjernicima i pozvao ih na sudjelovanje u izgrađivanju virtualnog svijeta, pozvao ih da ga oplemene kršćanskim vrijednostima. »Mislim da je oba puta uputio izrazito važnu poruku. Svećenicima je rekao da se ne boje interneta nego da promišljaju kako koristiti to novo sredstvo komunikacije. A ovogodišnja je poruka izravno pogodila u samu bit interneta, ona je poziv svim vjernicima koji koriste internet da ga koriste u kršćanskom duhu. Jer internet kao medij nije institucionalan, ne može se svesti samo na službeno korištenje, teži interaktivnosti, a tada ga je teško kontrolirati. Stoga se sve mogućnosti koje internet pruža i ne mogu koristiti institucionalno. Ali sigurno u svakom segmentu tog virtualnog svijeta ima vjernika i jedino njihovim svjedočenjem Kristova poruka može doprijeti u sve virtualne pore«, objašnjava Delonga.
 

Ukratko, mogli bismo reći kako Papine riječi i upute nisu bez konkretnih projekata. Progovaranje i djelovanje se u slučaju Svete Stolice isprepleću i stvaraju sliku Vatikana kao države i vrha vjerske zajednice s više od milijardu članova koja se ne boji interneta i koja ga, usprkos brojnim predrasudama u javnosti, vrlo dobro i otvoreno koristi. To potvrđuje i Marko Rakar, hrvatski internetski stručnjak i dobitnik prestižne nagrade nagrade »Top 10 who are changing the world of politics on the internet« koju dodjeljuje World eDemocracy forum za doprinos promicanju demokracije i politike na internetu. On ističe kako je Vatikan očito ozbiljno shvatio internet. »Mnogima su računala i dalje samo malo moderniji pisaći strojevi, a e-pošta komplicirana zamjena za telefaks uređaje. S druge strane, Vatikan je ozbiljna institucija koja zna da u poljima u kojima nema vlastite kadrove mora angažirati profesionalce«, kaže Rakar. Nažalost, Crkva u Hrvatskoj debelo kaska za Vatikanom. Brojne internetske stranice u Hrvatskoj, osim one Informativne katoličke agencije, rijetko se ažuriraju, podaci koji su na njima često su neprofesionalno predstavljeni, a ponekad se teško može shvatiti o kojim je ciljevima riječ na pojedinom on-line projektu i čemu on služi. Isto tako, stranice Crkve u Hrvatskoj koriste zastarjelu ulogu interneta koji je nekad služio za jednosmjerno komuniciranje vlasnika stranice s čitateljima, a dizajn stranica je često konfuzan, nesuvremen i neatraktivan. Delonga objašnjava da ako se Crkvu shvaća kao zajednicu svih vjernika, onda je prisutnost katolika na internetskom prostoru hrvatskoga jezika značajna i vidljiva.

Voditelj Ureda za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije Danijel Delonga rekao nam je kako je tijekom pontifikata pape Wojtyle Sveta Stolica dobila svoju internetsku stranicu Vatican.va te Servis za informiranje (VIS), da je Ivan Pavao II. prvi papa koji je poslao e-poruku, a da je Benedikt XVI. samo nastavio u tom smjeru

»Dakako, ta prisutnost ne ovisi o institucijama nego o pojedinačnim inicijativama. No to je i bit interneta, ali i bit svjedočenja svakog vjernika. Što se institucija tiče, one su, generalno gledano, nešto manje aktivne, ali s druge strane možda objektivno ni ne moraju ili ne mogu koristiti sve mogućnosti«, objašnjava Delonga. Rakar je pak, što se tiče trenutačnog stanja prisutnosti Katoličke crkve u Hrvatskoj na internetu kritičniji te crkvenoj hijerarhiji daje jedva prolaznu dvojku. »Naime, ako promatramo stranice primjerice Hrvatske biskupske konferencije ili Glasa Koncila, više je nego očigledno kako je riječ o internetskim stranicama koje su stare, koje nisu tehnološki ažurirane, a čiji sadržaj se obnavlja povremeno. Eto, na današnji dan prva vijest na stranicama HBK je presuda generalima i dok možda ne treba očekivati dnevne promjene, činjenica je da je u međuvremenu i Sveti Otac posjetio Hrvatsku pa bi bilo za očekivati da je barem ta informacija morala biti zabilježena. Ako pogledamo stranicu koja je bila napravljena za Papin posjet (www.papa.hr), očito je opet da je riječ o sklepanoj web-stranici čija je funkcija da se pokaže da nešto postoji. Facebook je stao na 5000 fanova i posljednjem osvježavanju sadržaja neposredno nakon što je Papa otišao, YouTube kanal od 94 videa ima samo tri videa koji su pogledani više od 1000 puta, a rijetko koji video je vidjelo više od 200 ljudi (na Vimeu je situacija ipak daleko bolja)«, dijagnosticira Rakar.

Razloge takvog stanja vidi u činjenici da crkvena hijerarhija počiva na ljudima koji su svoje školovanje završili u doba dok je većina ljudi imala crno-bijele televizore pa stoga nije ni čudo da nema osobitog razumijevanja za internet i mogućnosti koje on nosi sa sobom, a još manje sa specifičnostima interneta poput društvenih mreža. »S druge strane, sasvim sigurno postoje ljudi unutar hijerarhije koji razumiju tehnologiju i potencijale koje ona pruža u širenju Evanđelja, ali nažalost nema sluha među onima koji donose odluke da se tim ljudima da prigoda i da se ovaj kanal komunikacije iskoristi«, dodaje Rakar.

Delonga iz Riječke nadbiskupije objašnjava kako za prisutnost u virtualnom svijetu neka stvarna osoba mora sjediti za računalom. »Ništa se ne radi samo od sebe pa ni na najsuvremenijim računalima. Možda ljudi kad postave internetske stranice zaborave da njihovo ažuriranje zahtijeva osobu i vrijeme. Uspjeh svakog takvog projekta u konačnici ovisi o ljudima koji ga rade, koliko se oni žele angažirati i koliko vremena, s obzirom na druge obaveze, mogu posvetiti tome«, kaže Delonga. Činjenica je da primjerice u crkvenim uredima u Hrvatskoj koji se bave odnosima s javnošću radi jedna osoba koja u opisu radnog mjesta ima i ažuriranje internetskih stranica i druge poslove – od slanja priopćenja, propovijedi, vijesti i najava, do komuniciranja s novinarima. Osim toga, brojne biskupije i crkvene organizacije u Hrvatskoj i dalje nemaju urede za odnose s javnošću pa je situacija kod njih u još lošijem stanju.
 

Vatikanski primjer stoga nije samo značajan u tome što je za mnoge ljude i medije zanimljivo vidjeti Papu kako pred fotografima koristi iPad ili kako svećenici mole s iPhoneom u ruci, nego su vatikanske inicijative vrijedne u smislu buđenja ostatka Crkve i poticanja da bez korištenja i razumijevanja novih tehnologija i interneta nema prave potpune evangelizacije. Crkva na internetu postaje ne samo dodatni kanal za informiranje javnosti o crkvenim događajima, dokumentima, ljudima, projektima, nego mora postati i mjesto na kojem se okuplja zajednica vjernika, kao i onih koji se deklarativno ne nazivaju vjernicima, ali koji su otvoreni za dijalog i koje zanimaju vjerske teme. Internet je odavno prestao biti mjesto gdje čitatelji određene stranice samo čitaju, nego mjesto gdje im je omogućeno da i sami stvaraju sadržaj.

Delonga nije pesimističan u tom pitanju i misli kako su takvi najmoderniji projekti mogući vrlo skoro na hrvatskoj jeziku.

»U Hrvatskoj imamo sposobnih ljudi unutar Crkve koji se aktivno i kreativno bave mogućnostima korištenja novih medija«, kaže voditelj Ureda za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije. Rakar pritom ističe da valja imati na umu kako je internet sjajno sredstvo komunikacije, mjesto na kojem možemo pronaći ljude sličnih razmišljanja i svjetonazora i na Crkvi je da shvati kako je upravo internet najmoćniji alat koji joj je na raspolaganju.

»Crkva se sadržajem i formom mora približiti novim generacijama, a to znači i prigrliti internet i ići tamo gdje su ti mladi. A to znači otvoriti i održavati profile na Facebooku (kao što to sigurno mnogi svećenici, redovnici i redovnice rade), komunicirati sa svojim vjeroučenicima putem Twittera ili na neke druge načine. Dakle, ako bih trebao dati neki savjet, rekao bih da prvom prigodom treba educirati crkvene strukture što je to točno internet, koji su njegovi potencijali i kako se on može iskoristiti za širenje evanđelja«, savjetuje Rakar i dodatno upućuje na put koji je u Hrvatskoj svojim primjerom nedavno otvorio dubrovački biskup Mate Uzinić koji ima otvoren profil na Facebooku. Biskup ističe kako mu je internet dosad prilično pomagao.

»Bilo mi je lakše doći do informacija koje su mi trebale kako bih bolje razumio Isusove riječi, ali i one kojima sam poslan da bi im na što prikladniji način prenio riječi, Isusovu radosnu vijest za ljude svih vremena i naroda. Vjerujem da će tako biti i dalje«, dodaje Uzinić koji je pokazao svojim primjerom da biskup ili svećenik ne mora uvijek biti vidljiv i dostupan samo za oltarom i u biskupskom ordinarijatu nego da može i treba biti prisutniji među onima kojima služi, a internet je jedan od dobrih načina da se svladaju barijere ljudske ograničenosti vremenom i udaljenošću.

Papini posjeti na internetu line / i društvenim mrežama

Prezentacija velikih crkvenih događaja danas je zapravo nemoguća bez interneta. Tako i svaka lokalna Crkva u svijetu, koju posjećuje Papa, uoči samog događaja otvara specijalizirane portale koji su sadržajem tematski te sve bogatiji različitim sadržajem. Dva su odlična primjera za to. Jedan je vezan uz prošlogodišnji povijesni posjet pape Benedikta XVI. Velikoj Britaniji (www.thepapalvisit.org.uk). Na portalu, koji je i danas dostupan, bilo je iz minute u minutu moguće pratiti Papin posjet putem videoprijenosa, na Flickru su objavljene fotografije, u sekundi su bili objavljivani službeni govori, a informacije plasirane putem portala te portalskih ekstenzija na Twitteru i Facebooku.

Osim te stranice valja posebno istaknuti stranicu za Svjetski dan mladih koji će se održati sredinom kolovoza u Madridu, i na kojem će biti stotine tisuća mladih u zajedništvu s papom Benediktom XVI. Portal koji su otvorili organizatori Dana mladih (www.madrid11.com) izvrstan je primjer na koji se način mogu pratiti veliki događaji, svakodnevno izvještavati i nuditi novi sadržaji te omogućiti komununikacija s čitateljima. Na portalu se mogu doznati sve informacije o događaju, o gradu Madridu, smještaju, dodatnim događajima vezanima uz Svjetski dan mladih, o volonterima i registraciji za susret... Portal će uskoro otvoriti i svoju internetsku televiziju koja će izravno prenositi sve događaje na susretu mladih, a posebno je zanimljivo da je portal u suradnji s uredima za mlade diljem biskupskih konferencija u svijetu omogućio otvaranje posebnih Facebook stranica na čak 21 jeziku. Nedavno su organizatori pokrenuli jednu novu inicijativu - dostići milijun prijatelja Svjetskog dana mladih na društvenim mrežama.

 
Internetski projekti

- Glavni vatikanski internetski projekti: www.vatican.va

- Službene dokumentacijske stranice o aktivnostima crkvenog učiteljstva i Svete Stolice.: www.pope2you.net

- Internetska stranica namijenjena mladima na kojoj se mogu pronaći najznačajniji Papini govori, aplikacije za iPhone i iPad. Stranica ima i svoju specijaliziranu Facebook stranicu putem koje mladi mogu Papi poslati poruku, te drugim Facebook prijateljima poslati internetsku razglednicu s Papinim kratkim porukama.: www.youtube.com/vatican

- Vatikanski videokanal na kojem se mogu pronaći Papini govori te drugi prilozi i vijesti vezane uz događaje u Svetoj Stolici.: www.news.va

- Najnoviji vatikanski portal koji objedinjava vijesti iz različitih vatikanskih medija, priloge iz dnevnih novina L'Osservatore Romano, Radio Vatikana i biltena Tiskovnog ureda Svete Stolice. Prijenos i vijesti novinskih agencija – misijske agencije Fides i VIS (Vatikanskog informacijskog centra). Sadržaji novog portala dostupni su i na društvenim mrežama – Facebooku, Twitteru i Flickru.


Hrvoje CIRKVENEC

Objavljeno: 09. 7. 2011.

izvor: http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=B1D2B706-96FF-48C4-98D0-BA3DA8224AC4

Pročitano: 4021 puta