MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

MANJINSKI MOZAIK: MANASTIR LEPAVINA





 
Naslov epizode:  MANASTIR LEPAVINA

S prvim dolascima Srba na prostor sjeverne Hrvatske u 16. stoljeću hilandarski monah Jefrem Vukodabović u Lepavini, u današnjoj Koprivničko-križevačkoj županiji, započinje gradnju crkve. Idućih stoljeća, unatoč ratnim i drugim teškoćama, uspjela se održati, dograđivala se i mijenjala. Današnji izgled dobila je u 18. stoljeću. Uz povijest Manastira Lepavina vezana je i ikona Presvete Bogorodice Lepavinske kojoj se pripisuju čudotvorne iscjeliteljske moći, kao i manastirskom izvoru o čemu svjedoče mnogobrojni vjernici koji posjećuju ovo duhovno središte.

    Realizator:  Martina Miljković
    Snimatelj:  Hrvoje Povijač
    Novinar:  Sanja Kos Bojanić
    Producent:  Josip Krajina
    Urednik projekta:  Štefanija Blagaš



_______________________

Komentari sa Facebooka i emaila koje ste poslali na vgavrilo@gmail.com: 

Dragana Jugovic Prelijep prilog koji smo imali priliku da vidimo u nedjelju



Saša Lazić Zar se išta ima dodati na ovo bogatstvo--- nema...



Milanka Pandurevic Reci su suvisne sa ovim prilogom od HTV 1. sve nam je receno ....Ko hoce da cuje cuce, a ko veruje videce kolika je Bozija moc....



Sanja Kos-Bojanić 
Poštovani, 
Lijepo Vas molim da Vaš komentar na emisiju Manjinskog mozaika o Manastiru 
Lepavina pošaljete na e mail adresu 
Ljepi pozdrav i hvala na suradnji,
 
 

o.Gavrilo Poštovana,
Poseban utisak na mene ostavio je skladan način uklapanja historiografske priče o manastiru Lepavini u emisiji Manjinski mozaik. Polazeći naime od perioda osnivanja manastira i ličnosti svetogorskog monaha Jefrema Vukodabovića i perioda turske vladavine u jugoistočnom djelu Evrope kada su se silom historijskog procesa velike promjene događale i u mnogim hrvatskim oblastima, i prelazeći potom na centralni vjerski i kultni fenomen manastira Lepavine, čudotvornu ikonu Majke Božije Lepavinske u relativno kratkom televizijskom vremenu od prve 4 minute Vi ste napravili jedan logičan povjesni presjek o manastiru Lepavini koristeći izjave jerođakona Vasilija i doveli ste gledaoca do dramatičnih događaja u Drugom svjestkom ratu. Paralelno, na jedan nenametljiv način ste esencijalnu priču o manastiru ilustrovali snimcima sakralne sadržine kombinujući ih kadrovima prirodnog okruženja manastira. Tiha muzička podloga vjerskog karaktera i cvrkut ptica zaokružili su ovaj izuzetno harmoničan televizijski prikaz manastira Lepavine, u kome se paralelno događa faktografska historija i dešavaju se čuda kao sastavni dio vjerskog kulta. Periodični i nagli prelazi, naravno svojstveni televizijskom mediju, karakterišu emisiju, a konkretno u ovoj emisiji sa apekta historijskog se prelazi na aktuelni život manastira i vjersku praksu našeg vremena, npr. u petom minutu emisije, no ta cezura ne ugrožava senzibilitet posmatrača, a dinamizira tok priče u skladu sa potrebom modernog i pomalo nestrpljivog senzibiliteta televizijskog gledaoca bez narušavanja prvobitnog sklada, koji je značajan da bi se ispoštovao prikaz bilo kog sakralnog toposa. Ovo želim istaći kao posebno pohvalno u emisiji. 
 
Upravo u momentu kada bismo mogli pomisliti da bi gledaocu mogla popustiti pažnja, na majstorski način se unosi nova svježina u tok priče sa izjavom jednog laika, svjedoka manastirskog života, gospodina Nikole Miloševića, da bi se potom vizuelno i aktustično vratili na manastirski izvor i elementarne pojave kao što je voda, njen žubor i na ulogu elementarnih pojava u sklopu vjerskom života.
 
Zatim se opet događa promjena narativnog toka emisije kada gledalac dobija priliku da se upozna sa aktuelnim građevinskim radovima na glavnoj crkvi manastira, preseljenjem čudotvorne ikone Majke Božije u kapelu sv. Tihona i predstavljanjem bratstva manastira Lepavine na čelu sa igumanom. Posebno raduje da ste akcentuirali i detalj duhovničke aktivnosti iz manastira Lepavine, koji se odvija preko interneta. U mjeri koliko je to uopšte televiziji kao mediju dostupno, ovaj Vaš sveobuhvatni pokušaj prikaza manastira Lepavine polako se završava kadrovima litije za vrijeme proslave centralnog manastirskog praznika u kolovozu, Uspenjem Presvete Bogorodice i snimkom Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog, Gospodina Jovana i hodočasnika iz svih zemalja i kontinenata. Sveukupni dojam o emisiji je u uspješnom pokušaju i realizaciji cilja da se manastir Lepavina prikaže, koliko je to tehnički moguće, onakvim kakav jeste, sa svim svojim konotacijama. Tako upoznajemo manastir Lepavinu kao vjerski topos pravoslavnih hrišćana u Hrvatskoj, zatim manastir u njegovoj historiografsko-lokalnoj dimenziji, pa sve do naznačene dimenzije dosluha sa globalnim strujanjima naše epohe. Srdačno se zahvaljujem na izuzetnom profesionalnom televizijskom ostvarenju da se u zadatom vremenskom okviru prikaže cijeli dijapazon života jednog manastira.
 
Sa srdačnim pozdravima i zahvalnošću,
Arhimandrit Gavrilo Vučković


   *  *   *

s.Ljiljana Pomaže Bog Oče Gavrilo, blagoslovite!
 
Emisije je jako, jako lepa, kao da sam ponovo bila u manastiru. Odlično je uklopljeno kako Vi idete hodnikom, onda ste pred kompjuterom, super ste pričali, kratko ali jasno. I o. Vasilije je sve objasnio kako treba, fino je što su snimili i ljude koji dolaze. Sve u svemu, emisija koja mi se veoma dopala i ulepšala mi dan. Svako Vam dobro Oče, s. Ljiljana
 
 
  *   *   *

Bojana Srbljak Pomaže Bog, oče blagoslovite.
Slava Bogu, u nepunih petnaest minuta emisije mnogo je rečeno o manastiru Lepavini. Otac Vasilije je baš lepo, sažeto izneo sve informacije koje gledalac treba da zna o manastiru: njegovo osnivanje, njegovo stradanje, ali i obnavljanje kroz vekove, čudotvorne, isceliteljne moći ikone Majke Božije Lepavinske. Zatim je prikazano svedočanstvo isceljenog, narod u litiji i Mitropolit g. Jovan, Vi kako misonarite, videli smo Crkvu, kapelu, unutrašnjost konaka, manastirsko dvorište prepuno cveća i ljude radosne koji govorahu o svojim ličnim osećanjima prema manastiru, presvetoj Bogorodici Lepavinskoj...Zaista je ovo bila baš lepo osmišljena emisija u kojoj je sve najbitnije rečeno i sve najbitnije viđeno. Ja, iz svoje neskromnosti, samo mogu da kažem da bih volela da je emisija bila malo duža. To je valjda zato što mnogo volim manastir Lepavinu. Ali nema veza, gledaću ovu emisiju više puta - kad god mi zatreba duhovne podrške. Gledajući je sada, osetila sam veliku radost u srcu!
Hvala Vam mnogo i svako dobro.
Sestra Bojana

PS. Vladimir trenutno nije kod kuće, pa ću mu preneti ovu poruku kad dođe

  *  *  *
 
 
Vladimir Srbljak Pomaže Bog, o.Gavrilo blagoslovite,
 
Hvala Vam puno na svemu. Bojana mi je pustila emisuju sa HRT o Manastiru Lepavini. Bilo mi je mnogo drago da ste Vi i svi pri Manastiru Lepavina, kao i sam Manastir, prikazani na najvišem nivou. Lepo je videti da se velika svetinja u kojoj se nalazi Čudotvorna Ikona Presvete Majke Božje Lepavinske nađe na emisiji koju će mnogi širom sveta moći da vide. Time ste na najbolji način celoj vaseljeni predstavili Srpsku Pravoslavnu Crkvu i Hristoljubivi Srpski narod. Otac Vasilije i svi koji su bili deo emisije su za svaku pohvalu, a mi smo Vam svima blagodarni što ulažete ogroman trud u svakom aspektu. 
 
Svako Dobro
Vladimir


*  *  *


Milena Puaca Slava Bogu na svemu ,Lijep prilog .Otac Vaslilije pun topline i ljubavi Bozije predstavio je manastir vaseljeni.




Radomir Vučić Predivno da je manastir Lepavina dobila mjesto u emisiji MOZAIK: Hvala na ovoj informaciji i lijepoj vijesti oče Gavrilo.

 
 
*  *  *
 
 
 o.Gavrilo Poštovana,
Poseban utisak na mene ostavio je skladan način uklapanja historiografske priče o manastiru Lepavini u emisiji Manjinski mozaik. Polazeći naime od perioda osnivanja manastira i ličnosti  svetogorskog monaha Jefrema Vukodabovića i  perioda turske vladavine u jugoistočnom djelu Evrope kada su se silom historijskog procesa  velike promjene događale i u mnogim hrvatskim oblastima,  i prelazeći potom na centralni vjerski  i kultni fenomen manastira Lepavine, čudotvornu ikonu  Majke Božije Lepavinske u relativno kratkom televizijskom vremenu od prve 4 minute Vi ste napravili  jedan logičan povjesni presjek o manastiru Lepavini koristeći  izjave jerođakona Vasilija i doveli ste gledaoca do dramatičnih događaja u Drugom svjestkom ratu.  Paralelno, na jedan nenametljiv  način ste esencijalnu priču o manastiru ilustrovali snimcima sakralne sadržine kombinujući ih kadrovima prirodnog okruženja manastira.  Tiha muzička podloga vjerskog karaktera  i  cvrkut ptica zaokružili su ovaj izuzetno harmoničan televizijski prikaz manastira Lepavine, u kome se paralelno događa faktografska historija i dešavaju se čuda kao sastavni dio vjerskog kulta. Periodični i  nagli prelazi, naravno svojstveni televizijskom mediju,  karakterišu emisiju, a konkretno u ovoj emisiji sa apekta historijskog   se prelazi na aktuelni život manastira i vjersku praksu  našeg vremena,  npr. u petom minutu emisije, no ta cezura ne ugrožava senzibilitet posmatrača, a dinamizira tok priče u skladu sa potrebom modernog i pomalo nestrpljivog senzibiliteta televizijskog gledaoca bez narušavanja prvobitnog  sklada, koji je značajan da bi se ispoštovao prikaz bilo kog sakralnog toposa. Ovo želim  istaći kao posebno pohvalno u emisiji.
 
Upravo u momentu kada bismo mogli pomisliti da bi gledaocu mogla popustiti pažnja,  na majstorski  način se unosi nova svježina u tok priče sa izjavom jednog laika, svjedoka manastirskog života, gospodina Nikole Miloševića,  da bi se potom vizuelno i aktustično  vratili na manastirski izvor i elementarne pojave kao što je voda, njen žubor  i na ulogu elementarnih  pojava u sklopu vjerskom života.
 
Zatim se opet događa promjena narativnog toka emisije kada gledalac dobija priliku da se upozna sa aktuelnim građevinskim radovima na glavnoj crkvi manastira, preseljenjem čudotvorne ikone Majke Božije u kapelu sv. Tihona i predstavljanjem bratstva manastira Lepavine na čelu sa igumanom. Posebno raduje da ste akcentuirali i   detalj  duhovničke aktivnosti iz manastira Lepavine, koji se odvija preko interneta.  U mjeri koliko je to uopšte televiziji kao mediju dostupno, ovaj Vaš  sveobuhvatni pokušaj prikaza manastira Lepavine polako se završava kadrovima litije za vrijeme proslave  centralnog manastirskog praznika u kolovozu,  Uspenjem Presvete Bogorodice i snimkom  Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog, Gospodina Jovana i hodočasnika iz svih zemalja i kontinenata. Sveukupni dojam o emisiji je u uspješnom pokušaju i realizaciji cilja da se manastir Lepavina prikaže, koliko je to tehnički moguće, onakvim kakav jeste, sa svim svojim konotacijama. Tako upoznajemo manastir Lepavinu kao vjerski topos  pravoslavnih hrišćana u Hrvatskoj, zatim manastir u njegovoj historiografsko-lokalnoj dimenziji, pa sve do naznačene  dimenzije dosluha sa globalnim strujanjima naše epohe. Srdačno se zahvaljujem na izuzetnom profesionalnom televizijskom ostvarenju da se u zadatom vremenskom okviru prikaže cijeli dijapazon života jednog manastira.
 
Sa srdačnim pozdravima i zahvalnošću,
 
Arhimandrit Gavrilo Vučković


 *  *  *

 
Štefanija Blagaš Poštovani
Najljepše se zahvaljujem na Vašem iznimno stručnom i iskrenom komentaru i lijepim riječima u svezi emisije o MANASTIRU LEPAVINA. S osobitim zadovoljstvom sam čitala Vaš tekst i reakcije vjernika i gledatelja koje ste mi poslali. Ekipi Manjinskog mozaika ti komentari i pohvale mnogo znače i poticaj su nam da još bolje i predanije radimo na dobrobit naše zajedničke budućnosti.
 
Moram Vam kazati da u našu redakciju stižu mnogobrojni pozivi gledatelja koji su oduševljeni s emisijom i pričom o manastiru.
 
Napomena - emisiju će se moći vidjeti još neko vrijeme na web stranici :  WWW.HRT.HR – pritiskom na HTV NA ZAHTJEV , a zatim pritiskom na logo MANJINSKI MOZAIK i pronađete naslov MANASTIR LEPAVINA.
 
S željom i nadom da će se naša suradnja nastaviti, srdačno Vas pozdravljam u ime cijele novinarsko-tehničke ekipe Manjinskog mozaika.
 
Štefanija Blagaš
Urednica emisije i voditeljica projekta Manjinski mozaik
Informativni program HTV-a

 *  *  *

otac Dragan - Oce Gavrilo,
 
"Vi ste svetlost svetu; ne moze se grad sakriti kad na gori stoji. Niti se uzize svetiljka i mece pod sud nego na svecnjak, te svetli svima koji su u kuci." (Mt.5,14-15)
 
Sveta Lepavina sa svojim svetinjama, sa Vama i Vasom bratijom svetli mnogima danas. Budite i dalje svetli primer nase svete vere i prenosite svoje ogromno duhovno iskustvo mladjim pokolenjima.
 
otac Dragan iz Berlina

 
*  *  *


Stana Meseldžija Pomaže Bog dragi oče Gavrilo, 
 
Do suza me je ganulo od ljepote i miline ovog prikaza na HTV-u  manjinskom Mozaiku o manastiru Lepavini. Predivno usklađeno i komentari i kazivanja oca Vasilija, Vaše misionarsko podvižništvo internetom i sve što se dešava u divnoj svetinji Lepavinskoj. Kao i uvijek a ovaj  put najviše Vašom pojavom donosite dio  Svete Gore zajedno  sa mirisom cvijeća, cvrkutom ptica, molitvom i  svega za dušu korisnog  a  to  ste ugradili  dobrim dijelom i u manastir Lepavinu.
 
Bog da Vas čuva i Presveta Bogorodica i nagradi za sve!Hvala Bogu i Majci Božijoj za sve!
 
svako dobro od Gospoda,
sestra Stana
 
 
*  *  *

 
Vladislava Vasic - Pomaže Bog oče Gavrilo! Blagoslovite.
 
Tek danas sam uspjela pogledati emisiju Manjinski mozaik i pročitati tekst o posjeti žena iz udruženja "Đurđevak" o kojima ste govorili na Radiu Blagovjest.
 
Manstirka crkva bliješti, okružena ružama , zelenilom i vjernicima. Blještala je i do sada svojim zracima topline, duhovnosti, ljubavi i svakog drugog dobra a sada je dobila i spoljni izgled kakav dolikuje takvoj Svetinji. Mnogo me obradovalo sve što sam vidjela. Hvala Gospodu koji nam dade tu Svetinju u kojoj vjernici traže,a Sveta Bogorodica, svojim molitvama usliši naše molitve.Hvala Vam oče jer ste ugradili i dali sebe cijeloga da bude ovako kako je sada i hvala Vašim monasima koji izvrašvaju revnosno svoja poslušanja.
Raduje me što sam uspjela pogledati emisiju Manjinski mozaik. U nedelju me nazvao kum i rekao da upalim televizor ali ja nemam prijem HRT pa nisam mogla gledati. Ponadala sam se da ćete Vi nešto učiniti i staviti je stranice sajta.Poslie sam imala problema sa internetom. Otac Vasilije je lijepo govorio i veoma dobro predstavio manastir. Na kraju se čula i Vaša riječ, onako baš kako Vi to znate i mene kao i sve ostale koji su Vas čuli dodirnula u srce.
 
Želim Vam svako dobro od Gospoda i Presvete Bogorodice, Vama i svima u manastiru. Mogla bi još mnogo da Vam pišem o svojim utiscima ali na sve strane zvone telefoni i moram brzo iz ovog lijepog manastirskog mira u svakodnevnu kolotečinu. Da nam još dugo u zdravlju i dobrom raspoloženju budete duhvnik i vodić kroz ovaj stvarni i virtuelni svijet i vodite manstir i manastirski sajt.

Mnogo želim da Vas posjetim pa se nadam da će mi Presveta Bogorodica ispuniti želju.
 
Vladislava
 
*  *  *

Dragica Radaković - Pomaže Bog  oče Gavrilo ! Blagoslovite
Prilog  HTV 1  je odlično osmišljen i sadrži sve  s čim se odlikuje manastir Lepavina. Neobičan manastirski istorijat svjedoči o njegovoj posebnoj moći. Prirodni ambijent  crkve  a i sama crkva je prekrasno prikazan, a o. Vasilije  je prenio toplo i živopisno sve što je neophodno svakom vjerniku kad se nađe pred jednom svetinjom  što je za svaku pohvalu. Gospod je podesio onako kako je najbolje pa je gradnju manastira počeo  svetogorac monah a to što se za Lepavinu danas daleko čuje hvala pripada Gospodu Majci lepavinskoj i Vama oče Gavrilo. Sveta  Gora i njeni pastiri   su nam bliži  ovako zahvaljujući Vašem stvaralačkom radu i zalaganju.

Svako  dobro od Gospoda.
Sestra Dragica Radaković
 
*  *  *

Gordana - Oče Gavrilo,
Želim da se osvrnem na dati prilog, jer smatram da je izvanredno profesionalno odrađen i da predstavlja sveobuhvatan prikaz istorije (povijesti) nastanka manastira, kao i današnji život u manastiru Lepavina.
 
Datim prilogom omogućeno je da oni koji nikada nisu bili u manastiru Lepavina da dobiju celokupnu sliku o tome kako manastir izgleda i koliko prirodnih i duhovnih bogatstava pruža. Prirodno okruženje je prelepo i čestitam svima koji učestvuju u uređenju istog. Ovo je period godine kada (barem po mom ličnom ubeđenju) je prirodno okruženje manastira Lepavina najlepše!
 
Manji deo priloga je posvećen duhovnom blagu koje nam svima daje na dar Otac Gavrilo, a po meni još nedostaje i informacija o web stranici manastira Lepavina, koja je mogla da se nađe na kraju datog priloga, tako da svako ko je gledao prilog, a želi eventualno saznati nešto više o manastiru, dobije punu informaciju.
Svako dobro Oče Gavrilo i svima u manastiru Lepavina! Bog nam svima pomogao.
 
Gordana
9 septembar 2011.
 
*  *  *


MANASTIR LEPAVINA U MANJINSKOM MOZAIKU HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Ako postoji jasan koncept emisije i projekta i ako je autor emisije dobro informisan i pripremljen da napravi emisiju o konkretnoj temi i na koncu ako cijeli tim profesionalno radi,  onda se može očekivati da emisija bude dobra i gledljiva. Ovdje je riječ je o televizijskoj emisiji  o manastiru Lepavini u okviru  MANJINSKOG MOZAIKA na Hrvatskoj radioteleviziji.

Da li je ova emisija zanimljiva i gledljiva  prvenstveno zavisi od ukusa gledaoca, jer  su osnovne pretpostavke ispunjene. Tokom cijele emisije u kratkim crtama se govori o uglavnom interesantnim aspektima manastira Lepavine.  Kad gledamo neke emisije sličnog tipa, često možemo primjetiti da se mnogo više  truda polagalo oko tehničkih sredstava ili se više  radilo na istraživačkom  poslu, ali to je u ovoj emisiji kompenzirano  sadržajnim bogatstvom emisije i izborom tema koje se obrađuju u emisiji u cilju informisanja javnosti,  što je evidentno zasluga autorke. Izbor informacija o manastiru Lepavini je zaista širok i sveobuhvatan i dobro pogođen, tako da je emisija  informativna, ali  je usmjerena ka ljubiteljima staromodnih i nostalgičnih emisija.  Možda se to moglo izbjeći da se nije išlo na sveobuhvatnost (  hronologija manastira npr.),  nego da se akcenat stavio na neki, uslovno rečeno, ekskluzivniji aspekt manastirskog života kao npr.  na iscjeljenja pred čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice Lepavinske,  gdje bi ljudi svjedočili  kako  su se  iscjelili, a među njima i ličnosti iz javnog života Hrvatske, koji su o tome već govorili u hrvatskom tisku, ili da se npr. akcenat stavio  na duhovničku aktivnost ahrimandrita Gavrila preko interneta,  koja je kao fenomen u ovom vremenu neobična, ili na njegovu ulogu u izboru novog  patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve ili kontakte igumana i njegove korespondencije i prijateljstvo sa fra Damirom iz jednog drugog samostana.

To bi više koštalo truda i istraživanja i zahtjevalo više novinarskog napora, ali bi  prikazalo život manastira Lepavine u okviru teme o srpskoj nacionalnoj manjini u jednom intenzivnijem svjetlu,  jer ovako stičemo utisak samo jedne manastirske idile u jednom relativno zabačenom djelu Hrvatske sa svim svojim aspektima ( istorijom, hodočasnicima, čudima, prirodom, restauracijom građevine itd.),  a  pritom gubimo iz vida jednu  ključnu činjenicu, naime izuzetno važnu ulogu manastira Lepavine u današnjem životu Srpske Pravoslavne Crkve, ne samo u okviru Hrvatske, nego uopšte u regionu,  i zaboravljamo na neobičnost činjenice  da se to dešava upravo u sklopu jednog manastira u Hrvatskoj. To je paradoks, koji bi se mogao sasvim dobro iskoristiti da se gledalac zaintrigira, a time i gledanost emisije ovog tipa poveća. Misao vodilja u emisiji bi tako mogla glasiti: „Zašto jedan relativno mali manastir u Hrvatskoj ima toliki značaj za Srpsku Pravoslavnu Crkvu,  pa time i za neke oblasti van Hrvatske i kako  objasniti tu duhovnu i intelektualnu živost  i istražiti je za javnost?“

Ovo je jedan mogući alternativni pristup ovoj vrsti emisija,  gdje bi se  na primjeru manastira Lepavine ispitala i medijski obradila aktivna  društena  uloga manjine ili socijalnih grupa, koje su maltene na margini društva , pa šire gledano i uloga ove hrvatske regije  ( Križevačko-koprivnička županija)  u sklopu šire  društvene zajednice. Ovako imamo jednu televizijsku slikovnicu o samom manastiru,  kojom je  sam manastir  osvjetljen kamerom iz svih uglova, gdje su gledaocu date bitne istorijske i aktuelne informacije u smislu predstavljanja manastira javnosti, ali  sam ekskluzivni značaj manastira u današnjem istorijskom trenutku gubimo iz vida.

Kao posebno kreativno umjeće  tima HRT-a, koji je realizovao movu emisiju, treba istaći  funkcionalno korišćenje izjava jerođakona Vasilija Srbljana iz manastira Lepavine, koji  na neki način dobija ulogu voditelja. Time  se izbjeglo prepričavanje novinara iz off-a. i utisak bilo kakvog sugerisanja gledaocu.  Dobrim pokrivanjem kadrovima, rezovima i pauzama podvučenim muzikom tj. cezurama ipak se „voditelj“ drži u drugom planu, pa tako gubimo utisak da imamo praktično samo jednog sagovornika u emisiji uz par izuzetaka u drugom djelu emisije,  gdje se na kratko pojavljuje gospodin Nikola Milošević, Arhimandrit Gavrilo Vučković, nekoliko hodočasnika i arhivski snimak Mitropolita Jovana Pavlovića, čije izjave sve skupa čine vremenski možda 10. dio emisije.

S jedne strane ovim kreativnim uplivom autorke ekonomično se iskoristio materijal, koji je uzet na raspolaganje, a da pritom gledalac, kako predpostavljamo,  ipak nije upao u gledalačku monotoniju i promjenio kanal, a sa druge strane,  ipak je ovo prilično riskantan postupak i opravdan je samo velikim novinarskim iskustvom autorke. Upada u oči izuzetno dobro osmišljen i informativan izbor izjava jerođakona Vasilija.  Rezovi u izjavama  pravljeni su upravo tamo, gdje se završila jedna cjelovita informacija i misao vezana za manastir, a pri tome izjava ne traje duže od 30 sekundi. Potom slijedi obično muzička pauza od 5 do 10 sekundi, kao jedan međuprostor u cilju da gledalac u miru upije informaciju. Ovaj postupak je izveden konzekventno  u cijeloj emisiji, a uz to nenametljivo se govorni dio pokriva  funkcionalnim kadrovima, koji povremeno  dobijaju simboličnu ulogu. Akustični elementi, kao žubor vode i cvrkut ptica dobro su uklopljeni da podvuku estetsku dimenziju i pojačaju ambijentalni sklad u emisiji. U cilju razbijanja potencijalne monotonije jerođakon Vasilije snimljen je na više pozadina, tako da i to doprinosi dinamici emisije. Snimci vanjskog ambijenta oko manastira i snimci unutrašnjosti sakralnih objekata sa ikonopisom se u pravilnom redoslijedu  smjenjuju i uklapaju u emisiji i stvaraju vizuelni kontrast, koji prija gledaočevom oku i pojačava harmonijski sklop cjele emisije.

Nabrojani artificijelni elementi, koji su izuzetno dobro iskorišteni u emisiji pokrivaju  navedene slabosti u pristupu cjeloj tematici i govore u prilog stručnosti cjelog tima HRT-a i za svaku su pohvalu. Da li je širi koncept same emisije Manjinski mozaik uslovio odsustvo potrebe da se na jedan ekskluzivniji i televizijskom gledaocu interesantniji i moderniji način prikaže tema, ili širi koncept samog HRT-a, ostaje otvoreno pitanje. Sadržinskog materijala za tako nešto u svakom slučaju manastir Lepavina nudi u dovoljnoj mjeri, a na mediju sa mjerom infrastrukture i ekonomskim sredstvima, kojima raspolaže za ovakav vid emisije, ostaje kako će s tim materijalom da se izbori i da ga osmisli.


Radomir Vučić,(novinar)
Beograd 08.09.2011.



Odgovor na pismo


Poštovani,

Pažljivo sam pročitala komentar kolege novinara Radomira Vučića u svezi emisije o manastiru Lepavina objavljenoj u sklopu projekta Manjinski mozaik na HTV-u  04.09.2011.

Raduje me što je kolega tako stručno i profesionalno analizirao emisiju. Njegovo zapažanje da se u emisiji išlo na sveobuhvatnost i kronologiju informacije o manastiru, su apsolutno točne, a kritika opravdana. No, cilj je bio da gledateljima, koliko nam to dopušta finalna minutaža emisije, damo informaciju i općenito predstavimo manastir širem gledateljstvu. Inače, već smo na sličan način napravili i emitirali priču o manastiru Gomirje.

Što se tiče manastira Lepavina, naravno, da će naš slijedeći interes biti upravo na tragu spomenutih prijedloga.

Zahvaljujem kolegi novinaru Vučiću na ponuđenim prijedlozima i aspektima koji bi mogli biti zanimljivi i obrađeni u nekoj od naših slijedećih emisija.

Ekipa Manjinskog mozaika trudit će se da što kvalitetnije i u skladu s Vašim očekivanjima, obradi i prikaže i druge - pojedinačne, ekskluzivne dijelove ovog ali i drugih manastira u Hrvatskoj te njihovu izuzetno važnu ulogu u životu Srpske Pravoslavne Crkve.
 
Srdačan pozdrav i svako dobro

Štefanija Blagaš

Voditeljica projekta i urednica emisije Manjinski mozaik

 
*  *  *
 
 
Velibor Milivojevic  -
Oče Gavrilo blagoslovite!Moj POST na temu o Vama je uspio , narod prosto ceni Vaš rad i do ovog trena u 3 4 dana stanje je Tema: Iguman Gavrilo (Vučković) manastir Lepavina (Pročitano 379 puta) Ono što me interesuje jeste koliko je moguće da uradimo intervju koji bi bio sa Vama a naravno pitanja odredite sami , dajte nam ono što biste željeli da Vas pitamo a niko ne ište.Hvala unapred možete koristiti moj lični mail ukoliko biste udovoljili našoj molbi a možete ga postaviti i na Vašem profilu na fb odakle bih ga ja preuzeo radi verostojnosti.unapred zahvalan očekujem blagoslov očinske desnice!

Velibor Milivojevic - Molim da sutra u toku liturgije molitveno pomenete nas dvoje gresnih Velibor i Jelena da Gospod podari zdravlje i umnozenje ljubavi..Hvala !

Velibor Milivojevic  - Oče Gavrilo blagoslovite ...Javljam vam se iz Sarajeva našeg lijepog unatoč što je u federaciji BiH ali onog Sarajeva u kom su hramovi svjedoci našeg bitisanja a grobovi naših predaka temelji budućnosti i opstanka.Više puta sam vam pisao i pratim Vaš rad i redovan sam posjetitelj svake Vaše reči koja osvane i poštujem vaš rad .Na sajtu Šestodneva tačnije na forumu sam postavio post o Vama i divno mi je vidjeti sa kojom ljubavlju zbore o Vama sestre i braća naša.Pozivam Vas da postanete član foruma Šestodnev i da nas duhovno hranite u skladu sa vašim mogućnostima ! Blagoslovite blagoslovom Gospodnjim posredništvom vaše desnice.Velibor


 o.Gavrilo Bog blagoslovio, brate Velibore.
Zahvaljujem Vam na postu na forumu, i raduje me što pratite moj misionarski rad. Od Gospoda smo dobili darove, svako svoje, i sada je na nama da se trudimo na umnoženju talanata. Naš trud treba da je u slavu Božiju, i zato je radost videti plodove tog truda. Na misionarski podvig pozvan je svaki hrišćanin, a u ovo naše vreme verskog neznanja i kolebanja ni ne treba ići daleko, negde među neznabožna plemena, da bi se širila reč Božja. Misionarska zemlja može da nam bude vlastita kuća, ili ulica, sredina, društvo... To treba shvatiti ozbiljno, i krenuti od sebe, sobom davati primer hrišćanskog života i jevanđelske reči, za početak dvojici ili trojici... I sama reč bi trebala biti jednostavna, životna, kroz priče i slike, kao što je i Gospod poučavao, a ne teška i zamršena, razumljiva samo visokoobrazovanima. Stoga ne treba čekati na neke simpozijume da bi se tamo izrekla velika i pametna reč, mada to jesu dobre prilike za razmenu mišljenja i iskustva. Najvažnija je misija u neposrednom okruženju. Sekte privlače ljude upravo delovanjem na tom konkretnom planu. Misionarenje putem interneta je danas neophodno, jer najveći deo razmene informacija ide tim virtualnim putem, više nego klasičnim medijima. U Ruskoj crkvi se na tom polju radi marljivo i uspešno, jedino što smatram da bi više mogli da porade na prevođenju za neruske čitaoce. Kod nas, smatram, još dosta treba da se uradi na internetskom misionarenju, i u tome bi glavnu ulogu trebali da imaju upravo mladi bogoslovi i teolozi koji su dobro upoznati sa informacionim tehnologijama. Vidim da se Vi već trudite, i od mene imate podršku.

Imena sam primio, pomenuću vas pred Bogorodicom Lepavinskom.
Svako dobro od Gospoda.




Velibor Milivojevic - Oče Gavrilo blagoslovite!

Dugo vremena pratim Vaš rad i nema tog sveštenika u nas osim Vas da je iskoristio maksimalnu blagodat interneta i iz iste činjenice gde god mogu pominjem Vas u pozitivnom smislu i diveći Vam se na snazi i upornosti molim Gospoda da poučite i druge ovom vidu pravoslavne misije.Pogledao sam snimke oko Velike Gospojine kao i emisiju HRT-e , monah Vasilije je bio dobar sagovornik .Forum je u uzrastanju i na njemu bi bilo dobro da imate mjesto Vaših duhovnih pouka , Vaših duhovnih razgovora ali to je delo koje nemam morala ponuditi i tražiti od Vas znajući za Vaš angažman oko  obitelji , sajta , bloga i brojnih poklonika manastiru Lepavina , Bogorodici Lepavinskoj i Vama.Hvala vam na odgovoru , bit će mi čast i zadovoljstvo da svedočim o Vašim delima dok me Gospod drži u životu !

Molim da me pominjete u Vašim molenjima mene grešnog Velibora i Jelenu .

Još jednom očekujem blagoslov Vaše desnice i pominjanje u molitvama Vašim časni Oče , na mnogaja ljeta da nam Vas poživi Gospod !

 
*  *  *

 
Tomislav Lončar Blagodarim, o.Gavrilo. Gledao sam u nedjelju na HRT 1 ovu emisiju i bila je odlična. I Vi i o.Vasilije ste lijepo govorili, a prizori koji su snimljeni su odlično odabrani i profesionalno urađeni. Sve pohvale svima vama i TV ekipi koja je radila na ovome. Preporučujem svima da pogledaju.


 
*  *  *
Dragi oče Gavrilo !       
     Evo poželjela sam se kratko javiti mada nedostojna da bilo šta komentarišem jer nisam neko ko to naročito umije.Sedmično  prelistam sadržaj lepavinskog sajta  a naročito rubriku :novo.na sajtu..Tu nailazim na dosta  poučnih priloga  i zato ne mogu da Vam se ne zahvalim za nesebično zalaganje u duhovnom stvaralaštvu na spasenje duša nas grešnih.. Obradovala sam se  Radio Blagovestima poslije one  dvomjesečne pauze. Eto prije par večeri sam bila u nedoumici u vezi s poslušanjem  i gle... Vi mi objasnište kroz besjedu.

Skoro svake večeri mi vjernici imamo priliku čuti pouke kroz štiva iz duhovne literature a i Vašeg bogatog iskustva.Često se pronalazimo  u njihovom sadržaju  a samim tim i razmišljamo o popravljanju .Vi se mnogo trudite i spremate  mnogobrojne savjete koji nam pomažu na putu do spasenja a mi  treba samo da uključimo naše računare koje Bogu hvala imamo,Nažalost ne rijetko je radio nedostupan  a ima i ona još češća varijanta  ...manjak vremena.Današnji tempo života je ubrzan   sa mnogobrojnim obavezama  ali  izvršavati a i trpjeti moramo ...u trpljenju je spas ...   Želja je nešto sasvim drugo naravno satima bi  mogli slušati Riječ Božiju .Broj uključenih računara nije mjera  vrijednosti  jer jedna vaša rečenica  a ima ih podosta živi u umu i srcima onih koji zaista čuju .  

Hvala Bogu i Majci Lepavinskoj  što Vas čuvaju i nama daruju.

Dragica


 
_________
Svoje komentare možete slati na email: vgavrilo@gmail.com ili na Facebook stranici, pod postom MOZAIK:

 http://www.facebook.com/pages/oGavrilo/111591225537354

Pročitano: 9046 puta