MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

O MODERNOJ FUNDAMENTALNOJ DRŽAVI



o.Dumitru Vanka
 
Otac Dumitru je profesor na Pravoslavnom Univerzitetu “Alba Julia, 1 Decembar 1918” i skoro je bio domaćin Simpozijuma Svetog Konstantina Velikog i Njegove majke Svete Jelene. Simpozijum je bio održan na temu Religija i Politika i odnos Crkve i Države. O ovome razgovaramo sa o.Dumitru Vankom koji predaje Liturgiju na Univerzitetu Alba Julia koji je povezan sa istorijskim datumom 1 decembar 1918. Tog datuma je Transilvanija odlučila de se pripoji Rumuniji, koja je nastala ujedinjenjem Moldavije i Muntenije 1859 godine.  
 
1. Molim vas ispričajte nam o statusu Univerziteta.
 
Naš univerzitet je mali, to se može reći na osnovu broja studenata (manje od 6000), ali fakultet Teologije je osrednje veličina sa svojih 500 studenata. Radi uporedbe na Bukureškom fakultetu Pravoslavne Teologije ima 2000 studenata. Naši profesori su priznati od strane države i rade sa blagoslovom Rumunske Pravoslavne Crkve, odnosno sa blagoslovom našeg lokalnog mitropolita Irineja. Zgrada u kojoj se nastava odvija je najnovija na Univerzitetu. Imamo dobre uslove za nastavu, takođe student imaju odlične uslove stanovanja u Univerzitetskom internatu.
 
Naš tim profesora je mlad i veoma dinamičan. Univerzitet je osnovan 1991 i dobili smo dozvolu od Ministarstva Prosvete za sva tri nivoa obrazovanja: Fakultet, Magistratura, i Doktorat.
 
Na prvom nivou naš fakultet nudi četvorogodišnje obrazovanje u dva programa: Pastirska Teologija i Socijalni Rad. Magistratura se nudi u tri programa: Komparativna Teologija, Pastirsko Savetovanje i Religija.
 
2. Ispričajte nam o vašoj konferenciji i zašto ste izabrali baš tu temu?
 
Tema Simpozijuma je proizašla iz opšte teme koju je predložio Sveti Sinod, koji je odlučio da 2013 bude posvećena Svetom Konstantinu Velikom i Njegovoj majci Svetoj Jeleni. Tako da je naše akademsko telo odlučilo da razmotri uticaj odluka Svetog Konstantina ne samo sa istorijske perspektive, već i sa političke. U stvari odluke velikog imperatora su promenile tok celog sveta, pogotovo šte je došlo do promene u odnosu Crkve i države. U poslednjoj dekadi naši profesori su uglavnom birali moderne teme: “Nasilje u ime Boga (2001)”, “Sloboda i Odgovornost(2009)”, Familija, Filantropija, Socijalna Etika(2011) i slično.
    
3. Kakve ste zaključke dobili?
 
Obično, mi ne donosimo zaključke na Simpozijumu, već ga koristimo kao naučnu platformu za diskusiju o bitnim temama koje se tiču Crkve. Ali, kao što je bilo rečeneo na početku simpozijuma nema pravog primera odnosa između Crkve i države koji bi perfektno funkcionisao. 
 
Bilo nam je iznenađujuće kada su Američki akademici rekli da smatraju da je Država postala fundamentalna (pogotovu u Americi i zapadnoj Evropi, gde se države drže neutralnog stava o religiji i moralnosti). Ipak profesor Engelhardt smatra da nema neutralnog mišljenja kod država već da su moderne države po definiciji nastrojene negativno prema Hrišćanstvu.
 
Profesor Američkog Univerziteta Mark Čeri takođe kaže:”Pošto je svetovna filozofija Zapada proglasila “smrt” Boga, onda je fundamentalna država zamenila Boga.”
 
4. Šta je tačno Rumunska Crkva uradila na ovu temu?
 
U Rumuniji, za vreme poslednje dve dekade, imamo dobar odnos sa državom, iako uticaj sa Zapada sve više doprinosi anti-hrišćanskom raspoloženju u svetovnom životu. Kao odgovor, Hrišćani treba da nastave da daju primer svojih vrednosti u svetovnom životu.
 
5. Kako vidite sadašnju i buduću prisutnost Pravoslavlja u vašoj zemlji?
 
U budućnosti će biti teško Hrišćanima da prihvate novi svetovni moral i njegovu propagandu. Pravi Hrišćani nikada neće moći to da prihvate. Možda će mo naći način da se borimo protiv svega toga anti-hrišćanskog što manjina nameće u svetovnom životu. Na znam kako će sve to biti, ali moramo da svedočimo Hrista dok smo živi u ovome svetu. Kao sveštenici mi moramo da naučimo Hrišćane kako da žive u ovom svetu. Veoma je moguće da će u budućnosti ostati malo pravih Hrišćana, ali Gospod kaže u Svetom Pismu da ne treba da se plašimo iako nas je malo. Ipak svet se može spasiti i sa malim brojem pravih Hrišćana, kao što je to bilo u vreme Svetog Ilije. Možda će vreme katakombi da se vrati. Ali znamo da istina ne zavisi od količine i da Jevenđelje ne može biti zamenjeno državnim zakonom.
 
6. Kakve probleme Rumunska Crkva i moderna tehnologija imaju u vašoj državi danas?
 
Mislim da je najveći problem za budućnost onaj najstariji: da živimo naš život po Jevanđelju Hristovom. Ali, najveći problem će doći od nekih sveštenika, vladika, i teologa zbog loših odluka u samoj Crkvi, to će novine, internet, i televizija da iskoriste i na taj način će mnogi ljudi da odu iz Crkve ili će je se odreći, a novih članova Crkve će biti sve manje zbog toga. Masovne medije uvek traže senzacije i zato je najbolje da im ne dajemo nikakvog povoda da povećavaju svoju čitanost i gledanost. Ljudi ne očekuju od Crkve ništa drugo osim da živi po Jevanđelju koji propoveda.
 
Hvala Vam na vašem vremenu!

 
Prevod sa Engleskog: čtec Vladimir (Srbljak)
29.05.2015.
 
Izvor: On Modern Fundamentalist Secular State

Pročitano: 5012 puta