MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

ISKUŠENJA U POSTU – ZAMENA ZA PODVIG



protojerej Valerijan Krečetov
 
O tome kako se pravilno posti govori protojerej Valerijan Krečetov, nastojatelj hrama Pokrova Presvete Bogorodice u selu Akulovu, u Rusiji. 
 
-Oče Valerijane, kako određujemo stepen strogosti posta?
 
Postoje tri opšte poznata stepena posta. Najlakši je onaj kada ne jedemo meso i mlečne proizvode, a dozvoljena je riba, morski plodovi, povrće i biljno ulje. Drugi stepen posta je nešto strožiji – ne jede se riba, a dozvoljeno je povrće i biljno ulje. Najstrožiji stepen je kada konzumiramo povrće, ali bez ulja. Osim ova tri  stepena postoje dani, posebno u Velikom postu, kada se ništa ne jede, čak ni povrće. 
 
U crkvenom kalendaru zapisano je koliko su postovi strogi. Postoji Veliki post, Bogorodični post, Božićni post i Apostolski post.
 
Strogi postovi su Veliki post (pred Vaskrs) i  Bogorodični – pred praznik Uspenje Presvete Bogorodice. U Velikom postu Vaskrsu prethodi Strasna sedmica, kada se prisećamo krsnih stradaja Gospoda Isusa Hrista. Konačno, posle ovoga, slavimo Vaskrsenje Hristovo -Pashu, ali Vaskrsu prethode dani tugovanja.Uspenje je takođe tužno rastajanje sa Majkom Božijom. Iako govorimo ”vo uspeniji mira ne ostavila jesi Bogorodice,” Majka Božija vidno nas je napustila i otišla na nebo. Po tome, tužnim događajima prirodno prethode strogi postovi. Na Veliki Petak i Strasnu sedmicu ne bi trebalo ništa da se jede.
 
Koliko strogo postimo tokom nedelje zavisi od dana: sreda i petak se posebno izdvajaju od ostalih dana, a njima se tokom posta priključuje i ponedeljak, jer je ovaj dan posvećen Bestelesnim Nebesnim silama. Ponedeljkom, sredom i petkom tokom posta jedemo povrće bez ulja, a ostalim danima je dozvoljeno ulje. Subotom i nedeljom tokom malih postova  - Vaskršnjeg i Apostolskog – dozovoljena je riba. Na praznični posni dan dozvoljeno je post spustiti za jedan nivo – ukoliko je post na vodi, on biva razrešen na ulje, a ukoliko je post na ulju, onda je dozvoljena riba. Na Dvanaest velikih praznika (na pr. Preobraženje Gospodnje u Bogorodičnom postu ili Blagovesti u Velikom postu, ako ne pada u Strasnu sedmicu) dozvoljeno je da preskočimo jedan stepen – od strogog posta dozvoljeno je da se jede riba.
 
Dakle, sve je veoma prosto. U Velikom i Bogorodičnom postu imamo pet nedelja kada postimo na vodi, subotom i nedeljom je razrešeno na ulju. U Božićnom i Apostolskom postu – tri dana postimo na vodi, utorkom i četvrtkom na ulju i subotom i nedeljom je dozvoljena riba. 
 
Ali znate, kad čovek posti, on se na sve navikava. Nije to toliko složeno. To je prosto navika. Ponekad ljudi počnu da ispituju i da kritikuju: pa zar je zaista bitno šta jedemo? Obično je tako među onima koji su protiv posta, oni govore kako post ”nije važan.”
 
Post je najjednostavniji trening u samodisciplini i kao takav je veoma koristan za decu. Na primer, deca vide nešto ukusno i odmah hoće to da pojedu. Ali to nije dobro. Post je veoma bitan i ima veliku vaspitnu ulogu. Ja sam vaspitavan u pravoslavnoj porodici  i znao sam koliko je samokontrola važna i za moju decu.
 
Govore: Post je izmislila Crkva. Takve ideje se rađaju u neznanju. Prva zapovest koja je čoveku data u raju bila je zapovest posta. Međutim, post ustanovljen za prve ljude bio je veoma lak! Mogao si sve da jedeš, osim ploda sa jednog drveta (ne čak ni plod od jedne vrste, već plod sa konkretnog drveta). Praktično, to je bio post. A šta je post? To je poslušnost.
 
Zašto roditelji zabranjuju deci da jedu što god ona požele? Pre svega, jer to kvari njihov apetit, a drugo, ako nešto želiš i odmah dobiješ, udovoljio si svojim i najmanjim željama. A tako ne treba živeti. Uradio si to  zato što si želeo? Tako ljudi počnu da kradu, svi grehovi počinju od ”želje.”
 
Poneka zabrana ne znači zauvek zabrana; ako sada ne smeš, možda ćeš kasnije smeti. Sačekaj večeru i dobićeš ono što želiš.
 
- Savremeni ljudi, naviknuti na restorane i gotovu hranu, kažu da je njima teže da poste, jer nemaju vremena da idu po prodavnicama i da traže posnu hranu, a danas je teško pronaći dobru, zdravu hranu. 
 
Ne, to je samo još jedan izgovor. To je sve pitanje navike. Moguće je navići se, ako čovek istinski želi. Drugo je ako moraš da jedeš nešto jer su okolnosti takve, šta da radiš? Pojeo si znači – pojeo si. Možda ne govorimo ništa loše, ali naša dela to rade umesto nas. Moli oproštaj od Boga. Stvari treba pojednostaviti. 
 
- Ponekad, ljudi  kada odu u goste, ne odbijaju mrsnu hranu tokom posta jer ”ne žele da povrede domaćina,” ”iz smirenja”  jer su pročitali da je jednom ”neki starac” otišao u goste u drugo selo i pojeo nešto što nije smeo, da ne bi povredio svog domaćina.
 
Kada sam počeo da služim kao sveštenik, i kada bi me pozvali u goste, odbijao sam hranu koja nije bila posna; obično bih odgovorio da ne  mogu da se poslužim, jer sam u postu. 
 
- Znači ,svima možemo da pričamo o tome da postimo?
 
Ne samo do možemo, već je i neophodno da to činimo. Možda ljudi ne znaju ništa o postu. Nešto drugo je kad čovek sam sebi počne da govori: ”Da li je to uopšte bitno?”; pa kad nije bitno – onda jedi posnu hranu. 
 
Jedan savremeni grčki podvižnik je govorio: Počni da postiš i nemoj da se sablažnjavaš ako drugi ne posti. 
 
Kažeš kako se trudiš da pobediš sujetu, a onda odeš i kod nekog se dobro najedeš.  Dakle, poslužili su te parčetom mesa, pojeo si ga, ali nemoj uzeti i drugo.
 
Inače ljudi bi počeli da se opravdavaju: Nije važno, i onako sam prekršio post. 
 
Da, tačno je to, u moje vreme, kada sam bio student, kao i drugi, nisam kuvao nego sam se hranio u studentskoj menzi. Uzeo bih neko povrće, a ako je u njemu i bilo malo mesa, nisam se mnogo oko toga uznemiravao.
 
Najbitnije je da želiš da postiš, a kako ćeš postiti, Gospod će urediti. Naravno, druga je stvar ako si bolestan, iako bolest mi vrlo često iskoristimo kao novo opravdanje. 
 
- Osim uzdržanja od hrane, trebalo bi da se molimo usrdnije. Šta da radimo ako nemamo dovoljno vremena za čitanje Pslatira ili akatista?
 
Postoji jedno izvanredno molitveno pravilo o kojem ljudi malo znaju; to pravilo je Isusova molitva. Razmišljao sam čak da dam ovo pravilo vozačima, da ne psuju u saobraćaju i kada se nađu u  gužvi, nego da se mole. Recimo, 300 molitvi zamenjuje Večernje, 500 Jutrenje, 100 molitvi - akatist...
 
Molitva, prava molitva, je blagodatno stanje. U krajnjoj meri, umiruje osećanja. I  pomaže. Počneš da se moliš i situacija se menja.
 
Skoro su mi ispričali o jednom događaju. Saobraćajac je zaustavio jedan automobil u gradu, proverio dokumentaciju, sve je bilo uredu i vozač je mogao da krene dalje. Ali, odjednom, automobil nije mogao da upali. Niko ga nije mogao pokrenuti, a još gore, ništa nije bilo pokvareno; auto je trebalo pomeriti jer je stajao ispred vladine zgrade  gde čak ni zaustavljanje nije bilo dozvoljeno. Šta da se radi? Počeli  su da  čitaju akatist sv.Arhangelu Mihailu. Uskoro, čovek je došao sa šlep kamionom na kome je bilo ispisano ime Angel (andjeo). Vozačevo ime bilo je Mihajlo. Odvezao je auto. Dakle, vidiš,  molitva pomaže u nekim veoma konkretnim situacijama, a uz to molitva je duhovna uteha i ukrepljenje.
 
U obične dane u Crkvi nedeljno pročitamo ceo Psaltir. Tokom Velikog posta Psaltir pročitamo dva puta nedeljno. Dakle, molimo se usrdnije.
 
Tokom Velikog posta čitamo molitvu Sv.Jefrema Sirina: O Gospode i Vladiko života moga...
 
Nama je data zapovest: ”Molite se bez prestanka”. Dakle, ne treba da se molimo samo tokom posta, nego svagda. A tokom posta, kada je molitva usrdnija, počinjemo da osećamo promenu u našoj duši. Post umiruje osećanja. Ovo je posebno primetno tokom Velikog posta. 
 
- Ljudi često kažu: Počeo je post, očekuj iskušenja. Počinju svađe sa bližnjima i tome slično...
 
Da, to se zaista dešava. To se čak i očekuje. Na početku, u sredini i na kraju posta javljaju se iskušenja. Da li ih treba očekivati? Pa, ako dodju  - dodju. A možda ih neće biti. 
 
Iskušenja su obično zamena za duhovni život, koji se postom produbljuje. Ako počneš da postiš, onda si izabrao dobar put, ako ne, onda ti se šalju iskušenja.
 
Stvar je da sebe predaš volji Božijoj, prihvataš to kao prirodan put. Spreman si. Ali postoji i drugi elementi u ovome. Neprijatelj će pokušati da te ulovi nespremnog. Moraš biti oprezan da ne spustiš svoju odbranu, da ne budeš nepažljiv...
 
- ...i očekuj mir i poniznost od drugih.
 
Neki mudrac je jednom rekao: Ne tražiljubav od drugih, već ti ljubi druge.
 
Oče, posavetujete nas kako ispravno da držimo post.
 
Tokom posta moraš se potruditi da postiš po Crkvenim pravilima. Ako danas nisi uspeo, pokušaj sutra. Moramo da stremimo ka tome.
 
Oni koji su držali post imaće duplu radost: i duhovnu i telesnu. Čak i po različitim stupnjevima – bez ulja, sa uljem, ili ribom – svaki post donosi radost. Čak se i odrasli raduju. Kada počneš da postiš, tvoj život se menja. Zato što je život siv, u potrazi za uzbuđenjem, neki se odaju narkomaniji ili idu u neke druge ekstreme. 
 
Druga stvar. Zašto ljudi tako često preteruju u nekim stvarima? Jer odmah kreću u neku krajnost, onda im se zavrti u glavi...  Ne smemo tako činiti. Počni postepeno, pronađi ono što ti odgovara. Post moraš savladavati korak po korak.
 
Kada je ava Dositej otišao kod ave Doroteja i kada mu je rekao da želi  da postane monah, ovaj mu je odgovorio: -Ti to ne možeš. 
 
Dositej je počo da se raspravlja: -Mogu.  
 
Pomolili su se i pošli za trpezu. Samo što su seli, već je bilo vreme da ustanu od stola. Dositej je upitao:
 
-Možemo li da jedemo?
-Ali, već smo jeli.
-Kako to misliš već smo jeli? Pa samo što smo počeli!
-Ja sam ti rekao, nećeš moći. Ali dobro, možeš da jedeš, ali nemoj da se prejedaš. Svoju uobičajenu porciju podeli na osam delova, pojedi sedam, a osmi ostavi.
 
Posle izvesnog vremena kada je Dositej navikao da jede 7/8 od svog obroka, avva Dorotej mu je rekao da smanji za još jednu osinu. I vremenom, svoju porciju je smanjio na jednu osminu. Iz priče nismo saznali koliko mu je vremena trebalo da dostigne taj stupanj. Dakle, i u postu je veoma bitna postupnost. 
 
Prevod sa engleskog prof. Bojana Srbljak
22.12.2015.
 
Izvor: http://www.pravmir.com/temptations-during-the-fast-are-a-substitute-for-spiritual-life/

Pročitano: 16706 puta